Možda ste cijelog života ispijali neko loše vino, no jednog dana došli ste u dodir s finim vinima i otada se više niste mogli vratiti na staro  – ma koliko bila skuplja od jeftine ponude s najnižih polica supermarketa, pića za bogove vrijede novca koji morate dati za njih. Jeste li spremni za istraživanje?

Već prvi pogled bačen na vinske liste restorana ukazuju na golemo, opširno područje koje vrlo lako može zbuniti. Ali nema straha ni predaje – ako je Kolumbo našao Ameriku, a Indiana Jones izgubljeni kovčeg, i vi ćete biti u stanju prokrčiti šumu vrsta i imena te pronaći prava vina za sebe. Krenimo od početka…

TRI OSNOVNE KATEGORIJE

Stolna vina

Kao što im samo ime kaže, pokrivaju širok spektar svih mogućih vina koje možete servirati na stolu uz jelo. Zato ćemo ovu kategoriju nastaviti dijeliti na:

• Vina za kuhanje – kategorija u koju spadaju neka čudna imena vina, obično su pakirana u kartonu po pet litara, neka vina s limenim čepom, te skoro sva vina u tetrapaku.
• Kućno vino – ono koje restoran kupuje na veliko od nekog obično lokalnog vinara. U ponudi su obično crno i bijelo, rjeđe i rose ili slatka, desertna vina. Preporučam da ga za početak naručite na čašu, pa ako vam se dopadne…
• Buteljirana vina – vina koja mahom dolaze u buteljama od 7,5 decilitara. Morate imati vadičep (i znati ga koristiti) za otvaranje, neovisno o tome jesu li bijela, crvena ili rose.

Pjenušac nije šampanjac, ali oba su dobra

Iako šampanjac i pjenušac mnogi koriste kao sinonime, pravilo je jasno – svako pjenušavo vino koje nije proizvedeno u francuskoj pokrajini Champagne naziva se pjenušcem. I to samo ako je proizvedeno tradicionalnom metodom vrenja u bačvama ili tankovima.

Da odmah na početku riješimo razliku između pjenušca i gaziranog vina, koje leži u definiciji. Drugim riječima, ugljični dioksid odgovoran za mjehuriće nije stvoren prirodnim vrenjem već je dodan vinu kao i svakom bezalkoholnom gaziranom piću koje vam padne na pamet. Razliku između pjenušca i gaziranog vina primijetite ćete u takozvanom perlanju. Naime, gazirana se vina više pjene i manje perlaju. Kvalitetu pjenušca također možete procijeniti prema tome koliko se dugo perla, odnosno koliko je mjehurića koji s dna čaše poput perlica putuju prema vrhu i koliko dugo taj fenomen traje.

Umjesto kolača, slatko vino za desert

Slatka vina treba piti u stvarno malim količinama jer sadržavaju puno više alkohola, obzirom da su nastala dodavanjem alkohola ili konjaka. Najpoznatija takva vrsta je porto, a servira se obično uz desert ili umjesto njega, što ne znači da se ne može piti i u drugim prilikama.

KLASIČNA BIJELA VINA

Bijela vina su načelno laganija od crnih i zato su bolji izbor za ljetne mjesece, iako čvrsta pravila u tom smislu ne postoje. Bijela vina idu i uz laganiju, manje masnu hranu poput ribe, bijelog mesa, većinu salata i rižota, japansku i tajlandsku kuhinju… iako je sve to otvoreno eksperimentiranju, ovisno o tome koliko su vam osjetljivi pupoljci za registriranje okusa.

• Chardonnay – jedno od najpopularnijih, ako ne i najpopularnije bijelo vino. Naziv je dobilo prema vrsti loze, tj. grožđa od kojega se proizvodi. Opisuju ga kao vino punog tijela i voćnog okusa s tragovima hrastovine i okusom zelene jabuke pa to zapamtite ako želite nekoga impresionirati
• Chablis – uopćeni naziv za sva lagana, bijela stolna vina iz istoimene francuske regije. Većina ih je napravljena od sorte grožđa Chardonnay.
• Pinot – imenovan prema sorti grožđa, a dijelimo ga na sivi i bijeli pinot te crni pinot za crna vina.
• Rizling – lagano vino koje obično ima manji postotak alkohola. Uglavnom je sladak i ima lagano cvjetnu aromu, katkada i aromu breskve ili lubenice.
• Sauvignon – sorta ovog bijelog grožđa podrijetlom je iz francuske regije Gironde. Vino je vrlo aromatično i sadrži arome zelenih jabuka, grejpa, šparoga i vlažne trave, što možda i ne zvuči privlačno vrsti koja ne provodi dane na pašnjacima, ali zapravo je jako ukusno.
• Malvazija istarska(Malvasia Istrinana) – dugo se smatrala dijelom velike porodice mediteranskih malvazija, ali osim imena nemaju puno zajedničkog. Malvazija se uzgaja za slatka vina, dok je malvazija istarska u pravilu suha. Obavezno probati, osvježavajuće za ljetne dane, pogotovo uz mineralnu vodu.

CRNA ILI CRVENA VINA

Crno vino će vas omamiti puno prije nego bijelo. Intenzivnijeg je okusa i zna ostaviti ljubičaste tragove na zubima i posebno donjoj usnici. Odlično sjeda uz većinu vrsta sireva, pašteta, jela od crvenog mesa i slična, tzv. teža jela.

• Cabernet – naziv je dobilo prema sorti grožđa, a kod nas je najčešći kao Cabernet Sauvignon, nastao miješanjem tih sorti. Ima snažan okus i aromu plavog voća poput borovnica, šljiva ili kupina.
• Chianti – suho crno vino od istoimene talijanske sorte grožđa koja najbolje uspijeva u Chianti, regiji u talijanskoj Toskani.
• Merlot – sorta grožđa Melot slična je Cabernetu, no laganijeg okusa i sočnijih grozdova. Vino je aromatično, punoga okusa i s aromom ruže, hrastovine, šljive pa čak i čokolade. Često se miješa s Cabernet Sauvignonom.
• Plavac – kralj crnih vina u Hrvata, a Plavac Mali je autohtona sorta srednje i južne Dalmacije i identična je slavnoj sorti Zinfandel te talijanski Primitivo.