Stres je pojam koji se često zloupotrebljava i primjenjuje neprimjereno. U današnjem svijetu, pojam stres često se povezuje sa zaposlenim, aktivnim načinom života. U stvarnosti, ono što nazivamo “stresom” zapravo je složen fenomen koji slabi naš organizam i čija je glavna svrha održavanje unutarnje ravnoteže. Stres se okrivljuje za mnoge bolesti i, više od samog faktora rizika, to je prava bolest.
Ali nije uvijek bilo tako. Primitivni ljudi živjeli su u mnogo stresnijim uvjetima nego mi danas jer je njihov opstanak bio stalno ugrožen. Morali su loviti da bi preživjeli i morali su se boriti ili bježati. Reakcije stresa bile su izvor energije koja im je omogućila da prežive u agresivnom svijetu u kojem su živjeli. Odmah su pretvarali svoju energiju u akciju. U današnjem svijetu agresija je očito češće verbalna i nemoguće je boriti se ili pobjeći od ispitivačke komisije, šefa ili prometne gužve. Stres često traje duže i intenzivniji je (na primjer, zlostavljanje na radnom mjestu) i upravo ovdje se inicira patologija.
To je adaptivni odgovor. Godine 1920. Cannon je predložio znanstveni opis stresa: “Tijelo bilo koje složene životinje pokazuje stereotipni obrazac odgovora na bilo koju ekološku prijetnju koja remeti njegovu ravnotežu”, dobro poznati odgovor – borba ili bijeg. Selye ga je 1936. nazvao “općim adaptacijskim sindromom”. Opisao je tri faze fizioloških odgovora. Prvi je stadij uzbune, kada je suočen s teškom situacijom. Cilj ove faze je mobilizirati resurse: disanje se ubrzava, mast izgara i oslobađa se glukoza. Brzina otkucaja srca se povećava i izoštrava se svih pet osjetila. Probava se prekida i smanjuje se proizvodnja sline. Prioritet se daje mišićima i mozgu. Sve te reakcije, ili pokušaji prilagodbe, normalni su i korisni i omogućuju našem tijelu da se prilagodi okolini koja se stalno kreće. Ako nije moguće poduzeti nikakvu akciju i ne može se naći rješenje za prilagodbu prijetnji, počinje stupanj otpora. Ova faza odgovara stanju heterostaze i upravo u ovoj fazi mogu započeti psihološki i/ili psihosomatski problemi. Stadij iscrpljenosti označava kraj stupnja otpora iscrpljivanjem resursa i prekidanjem napora. To se označava kao izgaranje (burn-out).
Naravno, svatko drugačije reagira na stresore jer svatko promatra stvari drugačije i ima vlastitu sposobnost prilagodbe (ili sposobnosti da se s nečim nosi). Govorimo o uspješnom suočavanju sa stresom kada pojedinac ima osjećaj konfrontacije i kontrole. Bio bi neuspjeh kada bi on ili ona bili preplavljeni događajima (stresorima). Selye je također napravio razliku između negativnog stresa (distresa) i pozitivnog stresa (eustres). Potonji je koristan za svakoga jer dopušta pomicanje granica bez gubitka unutarnje ravnoteže i postizanje fiksnog cilja (naprimjer, stres kod sportaša prije natjecanja).
Za početak možemo usvojiti zdrav način života i slijediti neke preporuke. Sport je idealan način smanjenja stresa jer fizička aktivnost oslobađa energiju akumuliranu u stresnim situacijama. Koji god sport odabrali, treba uživati u njemu i postaviti početne ciljeve. Neki preferiraju opuštanje uz jogu ili meditaciju kako bi smanjili stres. Također se pokazalo da ove tehnike izravno stimuliraju područja mozga povezana s dobrobiti, opuštaju mišiće i imaju analgetski učinak. Ugodne društvene interakcije i izbjegavanje izolacije smanjuje izlučivanje kortizola. Slično tomu, tehnike relaksacije smanjuju koncentraciju kateholamina.
Stres je alarm našeg tijela i važno ga je otkriti. Može ostati naš prijatelj ako ga slušamo. Međutim, ako zanemarimo znakove upozorenja i ne uspijemo vratiti unutarnju ravnotežu, brzo može postati naš najgori neprijatelj.
Za liječenje dijagnosticiranih, težih stanja stresa, preporuke su specijalizirani terapeuti.
Kontakt
O nama
Vizija časopisa Esthetic&Design je publiciranje članka i ponuda vezanih za minimalno invazivne, nekirurške i anti-age metode u estetici lica i tijela.
Uz stručne teme, ostali sadržaj u časopisu vezan je za zdravlje, ljepotu, fashion, wellness, rejuvenaciju i unutarnju obnovu.
Časopis E&D osmišljen je po uzoru na poznate svjetske časopise i kao takav jedini je u Hrvatskoj. Urednik časopisa je Boris Banović, hrvatski modni dizajner.
Od 2022. godine časopis je dostupan isključivo u digitalnom izdanju
