Hrana koja se unosi u organizam ima svoju ulogu (energetsku, gradivnu, enzimatsko-biokemijsku i imuno-obrambenu), ali i svoj kemijski sastav koji se iskazuje nutrijentima. Ako su nutrijenti pravilno odabrani i uneseni u odgovarajućim količinama, automatizmom se osigurava dobro, zdravo stanje tijela, ali i zdravlje mozga te se poboljšavaju kognitivne sposobnosti.
Prehrana prema ljudskim emocijama
U svakoj ljudskoj emociji postoje neke smjernice u prehrani koje bi trebale olakšati stanje organizma, uz pretpostavku da se u tom stanju organizam ne bi smio nalaziti dulje razdoblje. Ako se ipak to razdoblje produlji, čovjek bi trebao potražiti pomoć stručnog tima koji se sastoji od nutricionista, kineziologa, ali i psihologa. Dakle, svaka emocija, osim prehrambenih smjernica, uključuje i odgovarajuću fizičku aktivnost.
U emociji ljutnje organizam ima u suvišku hormon noradrenalin pa se prehranom na bazi mlijeka i mliječnih proizvoda (kefir, jogurt, sir) utječe na “gašenje” negativne emocije ljutnje. U mozgu se, naime, ovim namirnicama potpomaže sinteza inhibicijskih tvari koje imaju djelovanje u kočenju moždanih aktivnosti, što dovodi do smirenja.
Emocije su kemijske reakcije u mozgu koje se fizički manifestiraju na licu, a nerijetko uzrokuju fizičke reakcije na tijelu . U nastanku emocija primarni su neurotransmiteri koji prenose živčane impulse između neurona. Neuroni sačinjavaju živčana vlakna koja dalje čine živce kroz koje se duž aksona širi živčani impuls i tako se preko osjetila osjećaju podražaji koji stvaraju emociju. Laičkim jezikom, to su različita raspoloženja čovjeka. Suvremena psihologija dijeli ljudske emocije na sreću, tugu, ljutnju i tjeskobu.