Koliko god da boravak na otvorenom i sunčanje pospješuju sintezu vitamina D neophodnog za razvoj kostiju i jačanje općeg imuniteta, ne treba zaboraviti da je za godišnju potrebu vitamina D dovoljno samo 15 – 30 minuta sunčanja tjedno! To u praksi znači da tijekom ljeta, kada je pojačan indeks zračenja, koži  je neophodna stalna zaštita od štetnog utjecaja sunca. Kako da na najbolji način zaštitimo kožu od UVA zračenja i što nam je za to neophodno.

Čak i dok ste u šetnji gradom obavezno namažite lice kremom sa zaštitnim faktorom UVA i UVB većim od 15 i ne zaboravite sunčane naočale. Također, trebalo bi imati na umu da crveno i narančasto voće i povrće, bogato beta karotenom, kožu čini otpornijom na UV zračenje, ali i olakšava dobivanje preplanule boje.  Značajnu ulogu u zaštiti i očuvanju zdravlja kože, zahvaljujući snažnom antioksidativnom djelovanju, imaju i vitamini C i E. Smatra se da je svako tamnjenje kože znak oštećenja UV zračenjem, pa je koži potrebna veća količina vitamina da bi se lakše izborila protiv štetnog djelovanja sunca. Sunce isušuje kožu, dovodi do pucanja i oštećenja barijere kože. Stoga je neophodna hidratacija, kako adekvatnim kremama i losionima tako i unošenjem dovoljne količine vode. Inače izlaganje suncu trebalo bi da bude postepeno. Tako koža neće izgorjeti, a formirat će se preplanula boja koja će kožu štiti od dubokog prodiranja UVA zračenja.

Solarij

Velika je zabluda da se odlascima u solarij koža priprema za sunčanje. U solariju se koristi UVA zračenje koje u kožu prodire duboko, izaziva oštećenje genetske strukture kože i ne stvara zaštitu od UVB zračenja. Svako izlaganje ovom zračenju se tokom života zbraja i s godinama pa sve do stvaranja različitih karcinoma kože, oštećenja elastina i prijevremenog starenja. Štetnost solarija je takva da je u većini zemalja europske unije zabranjen za mlađe od 18 godina bez potpisa roditelja.

Odjeća i suncobran

Kada su temperature visoke uglavnom nosimo laganu odjeću koja više otkriva nego što skriva, pa nas samim tim ne može zaštiti od štetnog sunčevog zračenja. Bolje bi bilo da ljeti nosimo tanku, pamučnu odjeću dugih rukava koja prekriva veći dio tijela, što je jednako zaštitnom faktoru 15. Zaštitni faktor 15 dovoljan je u gradu, ali nije na plaži. To je razlog zašto se ispod platnenog suncobrana vrlo lako može izgorjeti  i ako se provede cijeli dan u njegovom hladu. U periodu od 10 do 16 sati sunce je najjače, a samim tim i UV zračenje. U ovom periodu ne treba biti na plaži.

Biranje kreme

Zaštitni faktor na kremi označava koliko vremena možemo provesti na suncu bez bojazni da ćemo izgorjeti. Kada biramo kremu na njoj  mora biti naglašeno da ima UVA/UVB zaštitu. Kreme nas štite na prvom mjestu od UVB zračenja, a s saznanjima o štetnosti UVA zračenja, mijenjaju se i sastojci krema koji sadrže i kemijske i fizičke faktore zaštite kože od UVA i UVB zračenja.

Madeži

Uvijek treba nositi šešir jer on štiti kožu glave na kojoj često postoje madeži skriveni u kosi. Prije izlaganja suncu poželjno je uraditi dermoskopski pregled madeža i provjeriti u kojoj se mjeri smijemo izlagati suncu. Svi koji imaju veliki broj madeža ili imaju nepravilne madeže trebalo bi da se više štite od sunca. Ni oni tamne puti nisu, kao što se misli, zaštićeni od štetnosti UVA i UVB zračenja.

Djeca

Djeca mlađa od jedne godine ne smiju direktno da budu izložena suncu, jer njihova koža nije pripremljena za to. Poslije prve godine potrebno je koristiti zaštitne kreme prilagođene uzrastu djeteta.

Uživajte u suncu i lijepom vremenu samo budite oprezni, ne pretjerujte  i adekvatno se zaštite.