Od pokvarenih zubi stradaju srce, pluća, slezena, gušterača, praktično gotovo svi organi.

Znanstvene studije posljednjih godina povezuju infekcije u usnoj šupljini, posebice parodontitis s infektivnim endokarditisom, aterosklerozom, koronarnom bolešću i infarktom srca, ali i moždanim udarom.
Bakterije koje izazivaju infekcije u ustima, jedan su od uzroka nastanka dijabetesa, prijevremenog rođenja djece, kroničnih oboljenja pluća, respiratornih infekcija, oboljenja maternice i jajnika, a u posljednje vrijeme i bolesti pankreasa.

To su samo neke od bolesti na čiji nastanak i tok mogu utjecati anaerobni mikroorganizmi porijeklom iz oboljelog potpornog dijela zubi.
Gingivitis, ili upale desni koja krvare, nemaju bitnu ulogu u nastanku sistemskih oboljenja. Ali kronična upala u desnima uzrokovana bakterijama predstavlja stalnu prijetnju od infekcija drugih organa.
Kronična upala je kao jedna otvorena rana nedostupna dotoku kisika, što omogućava razvoj agresivnih bakterija. Ona ne boli, samo ponekad krvari.
Bakterije iz ove rane prodiru u cirkulaciju, zadržavaju se na različitim mjestima u tijelu i utječu na početak, tijek i razvoj sistemskih oboljenja.
Čak i samo jedan pokvaren zub, ako u njemu postoji infekcija, može da pokrene patogene bakterije u krvotok, a krvotok da ih proslijedi dalje do mozga, trbuha, slezene …
Od bakterija koje dospiju u krvotok najteže strada srce.
Infekcija iz usne šupljine može se proširiti na srčane zaliske i da izazove teško oboljenje tzv. Inflamatorni endokarditis. On se češće javlja kod osoba koje već imaju neki defekt na srcu, urođenu srčanu manu ili imaju veći Mitralni zalistak.
Ove deformacije same po sebi nisu teške, ali su predispozicija za infekciju. Ako infekcija zahvati zalistak, u većini slučajeva on bude toliko uništen da se mora zamijeniti.
I veza oralnih bakterija i ateroskleroze dugo je ispitivana. Utvrđeno je da genom bakterije iz usne šupljine može naći u zidu krvnog suda, u aterosklerotičnome plaku, iako još nije precizno utvrđeno pod kojim okolnostima se on tu zadržava izazivajući upalna stanja.
Treba obratiti pažnju na sve infekcije koje se jave u tijelu, jer svaka od njih, kao i one koje se javljaju u ustima, predstavljaju rizik za nastanak ateroskleroze, naročito ako se ponavljaju.

Od zglobova do pluća

Bakterije koje postoje u parodontnim džepovima oko zubi mogu dospjeti i u dišne ​​organe i izazvati upalu pluća.
Znanstveno je dokazano da postoji uzročno-posljedična veza između ateroskleroze i gubitka koštane mase. Naročito se ubrzava i pogoršava stanje kod žena koje imaju parodontozu u menopauzi.
Kao i osobe koje puše ali i trudnice koje imaju teži oblik parodontoze sklone su prijevremenim porođajima i rađanju djece s manjom tjelesnom težinom zato što bakterije prolaze putem krvi kroz placentu i ugrožavaju plod.
Parodontoza pogoršava dijabetes, ali i dijabetes također pogoršava parodontozu.
Bakterije iz parodontnih džepova putem krvi mogu djelovati i na zglobove i uzrokuju neka oboljenja kao što je reumatoidni artritis.

Pranje pod kutom

Redovita i temeljita higijena usta i zubi je vrlo važna u prevenciji svih oboljenja zuba i desni.
Osim paste i četkice, trebalo bi koristiti i konac za zube, međuzubne (interdentalne) četkice, tekućine za ispiranje usta i specijalne međuzubne čačkalice. Pravilna tehnika pranja zuba je kada se četkica postavi pod 45 stupnjeva u odnosu na desni i blagim i kružnim pokretima se kružno trlja po rubu desni.
Površine kojima se žvače peru se čvrstim pokretima naprijed-natrag.
Konac i međuzubne (interdentalne) četkice su najbolji za čišćenje onih površina zuba gdje obična četkica ne može doprijeti.