Mediteranska prehrana i žensko zdravlje
Kako bi se žensko tijelo osnažilo kvalitetnom prehranom koja podržava zdravlje ugroženih organskih sustava, ženama se preporučuje mediteranska prehrana, često nazivana zlatnim standardnom zbog svojih dokazanih blagotvornih učinaka. Mediteranska prehrana bogata je antioksidansima i protuupalnim komponentama koje pozitivno djeluju na metabolizam, tj. regulaciju tjelesne mase i na zdravlje kardiovaskularnog sustava.
Tajna je u sinergiji nutrijenata kojima obiluju namirnice karakteristične za mediteransku prehranu, a to su maslinovo ulje, cjelovite žitarice, voće i povrće, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke i riba. Također se preporučuje umjerena konzumacija crnog vina uz obrok te izbjegavanje procesirane hrane, masnog crvenog mesa te jednostavnih ugljikohidrata poput slatkiša i grickalica.
Fitoestrogeni su tvari biljnog podrijetla koje imaju estrogeni učinak, što znači da djeluju kao blagi hormoni, a to može biti korisno ženama u (post)menopauzi kada imaju snižene razine estrogena. Najpoznatiji su izoflavoni koji su zastupljeni u mahunarkama (osobito u soji), voću i orašastim plodovima, a imaju brojne pozitivne učinke u organizmu. Njihovo je djelovanje antioksidativno, antikancerogeno, antimikrobno i protuupalno te djeluju protiv osteoporoze.
Crijevna mikroflora i žensko zdravlje
Kod određenog broja ljudi, crijevna mikroflora metabolizira izoflavone u produkte koji su biološki aktivniji te imaju antikancerogeni potencijal. Uravnotežena crijevna mikroflora ključna je za razvoj imuno sustava putem kojeg se regulira zdravlje kostiju, stoga se disbioza crijevne mikroflore i oštećena crijevna barijera povezuju s gubitkom koštane mase i posljedično s osteoporozom.
Iz navedenog možemo zaključiti koliko je zdravlje crijeva bitno za zdravlje cjelokupnog organizma te ključno za regulaciju brojnih fizioloških procesa.
Za sprečavanje negativnih posljedica hormonskih promjena tijekom menopauze, preporučuje se primjenjivati principe mediteranske prehrane koja obiluje biološki aktivnim komponentama, nezasićenim masnim kiselinama i prehrambenim vlaknima.
U svakodnevnu prehranu žena preporučuje se uvesti cjelovite žitarice, raznobojno voće i povrće (bobičasto voće, zeleno lisnato povrće, kupusnjače), orašaste plodove i sjemenke (suncokret, bundeva, lan, chia), hladno prešana biljna ulja (osobito maslinovo).
Preporuka je umjereno konzumirati ribu, perad, sir i jogurt, dok se crveno meso i jaja preporučuje konzumirati povremeno, a mesne prerađevine i procesiranu hranu treba izbjegavati. Obrok se može zaokružiti čašom crnog vina ili kockicom tamne čokolade jer obje namirnice obiluju fitonutrijentima sa snažnim antioksidativnim djelovanjem.