Danas posebno za ljetnih vrućina i sunčanja treba imati na umu da današnje sunce nije bezopasno i da u njegovu spektru zračenja ima faktora koji mogu pokrenuti mutacije u koži i izazvati promjene poput melanoma, zato – OPREZ SA SUNČANJEM.

Melanom je maligni (zloćudni) tumor pigmentnih stanica kože. To je najčešća bolest kože koja može dovesti i do smrti. Osim na koži može se naći i na drugim mjestima: na mrežnjači oka (retine), nervnom sistemu, na zadnjem dijelu debelog crijeva (rektum), sluzokoži… Inače broj oboljelih od melanoma je u stalnom porastu i to je jedan od tumora sa najvećom ekspanzijom u posljednje vrijeme. Godišnje povećanje broja oboljelih je 4 – 5%, što znači da se broj oboljelih udvostručava svakih 10 – 15 godina.

Inače melanom nastaje malignom promjenom melanocita. Više od 90% melanocita nastaje u koži, a manji postotak je u oku. Zanimljivo je da ga se u otprilike 4% ne može otkriti. Smatra se da je i tada skriven negdje u koži ili negdje u unutrašnjim organima.

Melanom se uglavnom sreće kod bijelaca, a kod crnaca i Azijata je doista rijedak. Najveća   rasprostranjenost je u Australiji i zemljama sa velikim nivoom sunčevog zračenja. Melanomi se mogu javiti u svakom uzrastu, kod male djece rijetko (uglavnom nasljedni). Češće se javlja kod žena nego kod muškaraca.

Epidemiologija i uzrok

U posljednje vrijeme u svijetu se bilježi porast pojave melanoma. Uzrok za to nije do kraja utvrđen, ali je sigurno da je jedan od uzroka izlaganje suncu koje ima veću količinu ultraljubičastog zračenja što može potaknuti mutacije i dovesti do razvoja melanoma pogotovu ako za to još postoje i nasljedne predispozicije.

Klinička slika

Na maligni melanom treba posumnjati kada postojeća pigmentirana koža počinje mijenjati boju (pojavljivanjem nijansi plave, bijele, sive, crvene, ljubičaste ili crne), veličinu, oblik (nepravilni rubovi), površinu, konzistenciju, ukoliko se počinje odizati, svrbjeti, krvariti i sl. Amerikanci su se dosjetili da navedene promjene radi lakšeg praćenja grupiraju u skupine sa početnim slovima ABCD:

A kao asimetrija

B kao border (rub)

C kao color (boja)

D kao diametar (promjer ili veličina)

Australski doseljenici imaju toliku fobiju od nastanka melanoma da fotografiraju periodično sumnjive promjene uspoređujući ih po navedenim parametrima. Danas se preporučuje i kod nas da se kod dermatologa koji raspolaže dermatoskopom sumnjive promjene prate u vremenskim intervalima koji odredi dermatolog.

Potrebno je naglasiti da je lokalizacija kod muškaraca najčešća na prsima, a kod žena na nogama. Na osnovu mikroskopskog nalaza i izgleda razlikujemo 4 oblika melanoma:

1. Melanom koji se širi po površini. Čini oko 70% svih melanoma, a nastaje iz prethodno postojećih nevusa (madeža). U početku se širi sporo, da bi se kasnije naglo počeo širiti i okomito duboko u slojeve kože i potkožja.
2. Nodularni melanom ne nastaje iz prethodnih nevusa, malignijeg je toka i odmah se počinje širiti okomito. Učestalost mu je između 15 i 30%.
3. Lentigo maligni melanom (4 – 10%), tipično nastaje na licu i to starijih osoba.
4. Akralni lantigo melanom, nastaje na dlanovima, stopalima i subungvalno (palčevi), zahvata 2 – 8%.

Proširenost

Stupnjeve proširenosti određuje nekoliko klasifikacija, ali sve se one mogu općenitije podijeliti na I, II i III stupanj i to:

 I  stupanj, lokalizirani melanom (samo na koži)

II stupanj, metastaze u limfnim čvorovima

III stupanj, udaljene metastaze

Dijagnoza

Nije lako pogotovo u početku bolesti prepoznati malanomsku promjenu, te stoga svaku sumnjivu promjenu bi trebalo bioptički ispitati i utvrditi o kakvoj je promjeni riječ. Ukoliko se dokaže postojanje melanoma potrebno je utvrditi stupanj proširenosti kako bi se mogla provesti adekvatna terapija. Ako se melanom proširio, a nije utvrđen primarni efekt potrebno je detaljnije istražiti oči, dlanove, stopala, anus, vaginu, eventualno mokraćni mjehur.

Prognoza i prevencija

Najbolja je tzv. primarna prevencija odnosno izbjegavati pretjerano izlaganje suncu, dermatoskopija i pravovremeno lasersko odstranjivanje mladeža (CO2 ili Erbijum laser – brz, efikasan metod bez reza ili hirurškim putem)

Prema tablicama koje određuju desetogodišnje preživljavanje, ono ovisi o stupnjevima proširenosti. Za prvi stupanj iznosi 85%, II stupanj 30 – 60%, III stupanj 5 – 15%.

DAKLE – OPREZ SA MADEŽIMA: IZBJEGAVAJTE PRETJERANO IZLAGANJE SUNCU, PRATITE IZGLED I PRI EVENTUALNIM PROMJENAMA OBRATITE SE ODMAH DERMATOLOGU, PRAVOVREMENO URADITE DERMATOSKOPIJU I ODSTRANITE SUMNJIVE PROMJENE NA KOŽI.

Autor: prof. dr. Edin Suljagić

DKC Farah – www.farah.ba