Tijelo se protiv oksidativnog stresa bori proizvodnjom antioksidansa. Možemo mu pomoći unošenjem raznih fitonutrijenata koji također imaju antioksidativno djelovanje, a zastupljeni su u biljnim namirnicama, kao što su voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke. Načinom prehrane i fizičkom aktivnošću možemo utjecati na upalne procese. Na starenje utječu još i štetni metaboliti – iako je mikrobiota punoljetne osobe relativno stabilna, kod starijih osoba dolazi do polaganih promjena. Promjene su uzrokovane starenjem, imunološkim odgovorom i promjenama u stanicama crijeva te izmjenama u prehrani.

S godinama se broj probiotičkih bakterija smanjuje, kao i njihova raznolikost. Izborom hrane najlakše možemo utjecati na taj proces. Kako bi se održala ravnoteža crijevne mikroflore, u prehranu je potrebno uključiti fermentirane proizvode, kao što su kefir, obični jogurt, kumis ili acidofil. Valja naglasiti da komercijalni proizvodi mogu sadržavati dodani šećer ili zaslađivače pa se opet naglasak stavlja na njihov ravnomjeran unos. Osim spomenutog, za ravnotežu crijevne mikroflore valja unositi i namirnice bogate dijetalnim vlaknima. Ona su hrana za probiotičke bakterije koje žive u našim crijevima. Što više hranimo dobre bakterije, to je naš probavni sustav zdraviji i smanjuje se proizvodnja štetnih metabolita.

Namirnice koje unosimo u naš organizam prema probavi dijelimo na kisele i alkalne. Izrazito kisele namirnice su namirnice životinjskog porijekla i njihove prerađevine, rafinirana ulja i masti, industrijski prerađeni proizvodi, konzervirana hrana te hrana koja sadrži rafinirani šećer i brašno.

Nakon probave kiselih namirnica zaostaje kiseli ostatak u tijelu. Pretjeranim unosom takve hrane tijelo se može dovesti do stanja acidoze. Ona dugoročno usporava učinkovitost rada tijela uzrokujući manjak energije te lošiji zdravstveni profil. Uz navedeno, može se javiti malnutricija na kalcij, magnezij, kalij i time nemogućnost neutralizacije kiselosti. Sve to potiče proces starenja.

Za razliku od kiselih, tijelo stvarno voli alkalne namirnice. Obično su bogate vlaknima, vitaminima i mineralima, biljnog su porijekla te se probavljaju u lužnatom mediju. Time se tijelo lakše može nositi s kiselim ostatkom i ne troši se energija na eliminaciju njegova viška. Kao posljedica tog djelovanja omogućuje se bolja enzimatsko-biokemijska funkcija hrane , čime se jača imunološki sustav organizma i smanjuje se proces starenja. Danas postoje mnoge preporuke o omjeru kisele i alkalne hrane-kreću se u intervalu od 20 % kiselih i 80 % alkalnih pa sve do 40 % kiselih i 60 % alkalnih. Osobno mislim da bi svatko sam trebao naći adekvatan omjer unutar ovih okvira. Mnoge namirnice biljnog porijekla sadrže antioksidanse u različitim količinama i različitih vrsta. Vodeću poziciju u borbi protiv starenja drže resveratroli i salvestroli. Resveratrol se nalazi u grožđu, bobičastom voću, kikirikiju, sušenim plodovima, pa i u tamnoj čokoladi. Salvestroli su prirodne tvari koje se nalaze u voću i povrću, a imaju vrlo jako antioksidacijsko djelovanje. Za njih se kaže da su to prirodni dijetetski protutumorski prolijekovi, jače snage od resveratrola. Oni bi mogli pomoći u stvaranju lijeka koji bi se djelovanjem enzima CYP1B1 pretvarao u protutumorsku molekulu koja bi uništavala stanice raka, a da pri tome zdrave stanice ostanu nedirnute jer u njima i nije prisutan taj enzim. Ima ga u nerafiniranom maslinovu ulju te u ekološko uzgojenom voću i povrću, kao što je bobičasto voće, zeleno lisnato povrće, kupusarke, ananas, mango, avokado, peršin, bosiljak i slično.

Ako želimo smanjiti procese starenja, trebamo smanjiti unos transmasnih kiselina , ali i masnoća koje nam daju prazne kalorije. Snaga kvalitetnih masnoća leži u maslinovu ulju jer polifenoli iz maslinova ulja imaju protuupalna, protuvirusna, protutumorska svojstva, koja su djelomično povezana s antioksidativnom snagom. Iako nije određena dnevna efektivna doza, kao i u svemu preporučuje se konstantni umjeren unos maslinova ulja. U tu priču odlično se uklapa i hladno prešano bučino ulje. Masnoće se odnose i na omega 3 i omega 6 masne kiseline, a odlični izvor zdravih masnoća su riba, orašari i sjemenke.

Unos kvalitetnih bjelančevina također predstavlja način kojim smanjujemo proces starenja. Iako se kod starijih osoba potreba na proteinima povećava i iznosi čak do 25 % od ukupne energetske potrebe osobe, treba biti oprezan s njihovim unosom. Naglasak je na visokoprobavljivim proteinima, piletini, puretini, ali i ribi. Ribu bi trebalo konzumirati dva puta na tjedan, i to što češće birati plavu ribu. Plava riba je odličan izvor omega 3 masnih kiselina koje imaju protuupalno djelovanje. Kolagen je ključni protein koji čini kožu čvrstom i elastičnom. S godinama njegova proizvodnja opada, što može dovesti do bora i opuštene kože, a to je problem koji muči osobe koje stare. Stoga je važno slijediti smjernice „anti-age“ prehrane.

Restrikcijom kalorijskog unosa, ali s paralelnim održavanjem visokog unosa hranjivih tvari smanjuje se naglo starenje organizma, pri čemu se takav način prehrane pokazao i kao efektivna metoda u prevenciji bolesti povezanih sa starenjem (pretilost, dijabetes, bolesti krvožilnog sustava, osteoporoza, Alzheimer i sl.). Mediteranski način prehrane i modificirani pristupi – sirova hrana, pesko, semi, fleksi vegetarijanstvo i makrobiotika najbliži su prehrani koja usporava procese starenja. Zajedničko im je da mogu potaknuti mnoge signalne putove povezane s homeostazom proteina, popravkom DNK-a, regulacijom metabolizma i antioksidativnom obranom, a upravo to su stanja koji nam u starijoj dobi omogućuju da se u vlastitoj koži osjećamo izvrsno!