Proljeće je mnogima najljepše doba godine, priroda se budi, a duži i topliji dani kao stvoreni su za boravak u njoj. Ipak, drugima i na samu pomisao na probuđenu prirodu padne mrak na oči jer se odmah sjete suzenja očiju, curenja iz nosa i otežanog disanja, samo nekih od simptoma peludne groznice.

Alergija je neuobičajen i neprimjeren odgovor našeg imunološkog sustava na različite činioce okoline, a manifestira se kao reakcija preosjetljivosti na iste činioce koje nazivamo antigenima ili alergenima. Simptomi alergijske reakcije mogu biti opći ili lokalizirani na organ ili organski sustav, a znatno se razlikuju po brzini nastanka i intenzitetu.

Simptomi alergijske reakcije

Simptomi alergijske reakcije zavise od toga na koji način alergen ulazi u tijelo.

Na primjer, pelud, koja se udiše kroz nos, obično uzrokuje simptome u nosu, očima, sinusima i grlu. Svima poznata reakcija na pelud je alergijski rinitis ili peludna groznica.

S druge strane, alergija na hranu najčešće uzrokuje probleme u trbuhu i crijevima.

Ali, alergijske reakcije često se istovremeno pojavljuju na raznim dijelovima tijela, a simptomi mogu varirati od blagih pa do teških i po život opasnih. Oni se mogu podijeliti zavisno od toga na koji organ utječu. To su:

• Koža: koprivnjača, ekcem i otekline lica
• Dišni putovi: nos (peludna groznica), grlo (otekline), pluća (kašalj, teško disanje i bronhospazam)
• Gastrointestinalni sustav: mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, bljedilo i nesvjestica.

Simptomi mogu biti lokalni – na primjer otekline uzrokovane ubodom pčele – ili opći (prošireni po cijelom tijelu). Ponekad se lokalni ili opći simptomi razvijaju izrazito brzo te mogu ugroziti život bolesnika (anafilaktički šok).

Najčešći alergeni

 Alergeni su supstance koje mogu izazvati alergiju, ali inače nisu štetni za čovjeka. Najčešći alergeni su:

• grinje
• pelud
• dlaka mačke i drugih životinja (pasa, konja, zečeva i svinja)
• hrana (kikiriki, jaja, soja, kravlje mlijeko i plodovi mora)
• ubodi insekata
• lijekovi (pencilin)
• plijesan
• lateks

                                                                         Botoksom protiv alergije na polen

Grupa australskih znanstvenika ispitivat će djelovanje „botoksa” u liječenju alergijskog rino-konjuktivitisa ili alergijskog rinitisa. Znanstvenici su istakli da je molekula „botoksa” reprogramirana tako da bi mogao prodrijeti u organizam kroz kožu i nosne šupljine. Alergijski rinitis ili polenska groznica najčešće je propraćen curenjem sekreta iz nosa, učestalim kihanjem, suzenjem očiju. To oboljenje može dovesti i do poremećaja sna i pada koncentracije. Tijekom ispitivanja australskih znanstvenika, botoks će biti nanošen u gelu po nosu da bi djelovao na nerve – izazivače simptoma bolesti. Botoks se već koristi u zdravstvene svrhe i kod urinarnih problema, migrena i spazama. Botulinski toksin, ergzogeni neurotoksin, botoks, jeste zapravo protein koji proizvodi bakterije i pripada u grupu bioloških najjačih otrova koji ostvaruje svoj paralitički efekt brzom i irevezibilnom blokadom neuromišićne transmisije.